Francuzi ne daju odgodu dok se ne odredi dan izbora...a lider opozicije u britanskom parlamentu Jeremy Corbyn ne želi pristati na nove izbore
Čelnici Europske unije žele vidjeti hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo raspisati prijevremene izbore prije nego što odluče za koliko su spremni odgoditi rok za Brexit, dok čelnik britanske opozicije Jeremy Corbyn ne želi pristati na nove izbore dok nije siguran kolika će biti nova odgoda Brexita, što je jučer stvorilo problem koji za sada nema jasno rješenje.
Nakon dvosatnog sastanka veleposlanika država članica EU u Bruxellesu, glavni pregovarač Europske komisije Michael Barnier izjavio je kako “EU27 nije mogao donijeti odluku o tome koliko odgoditi Brexit”, te da najvjerojatnije odluku neće donijeti do sljedećeg tjedna.
Francuzi
Sve članice složile su se kako je odgoda neophodna, no pitanje do kada, ostalo je otvoreno. Većina bi pristala na odgodu do 31. siječnja iduće godine, kao što je premijer Boris Johnson i zatražio, pod prisilom parlamenta, no francuska vlada zahtijeva jasno objašnjenje koja je svrha odgode. “To je zbog Francuza, uvijek zbog Francuza”, rekao je neimenovani diplomat EU za Guardian.
Boris Johnson preksinoć je javno izjavio kako želi održati izvanredne izbore 12. prosinca, no za zakazivanje izvanrednih izbora potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, što znači da su novi izbori nemogući bez pristanka laburista.
Čelnik laburista Jeremy Corbyn opetovano je pozivao na izbore, no njegova je stranka duboko podijeljena oko toga treba li prvo održati izbore ili novi referendum o izlasku iz EU. No, izborima se protivi i veći broj zastupnika laburista koji se brinu ili zbog potencijalno lošeg rezultata, ili zbog opasnosti da će ih stranka zamijeniti kao kandidate, i postaviti Corbynove pristaše iz aktivističkog pokreta.
Nakon što je Johnson pozvao na izbore, koje je Corbyn navodno bio spreman prihvatiti, suradnici su mu rekli da bi se mogao suočiti s masovnom pobunom svojih zastupnika - njih barem 140 - koji bi odbili nove izbore. Corbyn je stoga jučer izjavio kako je voljan podržati izbore “jednom kada izlazak bez sporazuma neće biti moguć, i ako će to rok za odgodu omogućiti”.
Studenti
Laburistima smeta i predloženi datum izbora - 12. prosinca - jer se time znatno otežava glasanje studentima. Mladi glasači većinom su registrirani za glasanje u gradovima u kojima studiraju, no u prosincu, kada nema predavanja, masovno odlaze svojim obiteljima. Za mlade studente, koji su uglavnom protiv izlaska iz EU, taj datum značio bi da moraju putovati u druge gradove samo da bi glasali.
Izvori iz Downing streeta 10 jučer su tvrdili kako, ako laburisti odbiju izbore, vlada će krenuti u štrajk - odgodit će se prijedlog proračuna, zaustavit će se sav dalji rad vlade, a prijedlog za raspisivanje izbora nudit će se svaki dan u parlamentu dok se ne prihvati. No, glasnogovornik premijera, vjerojatno nakon reakcije javnosti, kasnije je tijekom dana demantirao tu informaciju - pauzirat će se jedino zakoni i prijedlozi vezani uz Brexit.
Johnson i njegova vlada jučer su neslužbeno dali do znanja da su odustali od 31. listopada kao konačnog datuma kada Britanija mora izići iz Unije.
Informativna kampanja “Pripremite se za Brexit”, za koju je vlada odvojila 100 milijuna funti, prekinuta je do daljnjeg, a ministar financija Sajid Javid odgodio je dalje lijevanje komemorativnih kovanica od 50 penija, koje su trebale obilježiti 31. listopada kao dan izlaska.
U slučaju izbora, izrazito je teško predvidjeti budući sastav parlamenta, no upitno je da bi donijeli jasnoću ili brojke za konačno razrješenje Brexita. Posljednja anketa provedena sredinom listopada, koja je glasače pitala “kako bi glasali u slučaju odgode Brexita”, davala je minimalnu prednost laburistima ispred konzervativaca - 27 prema 26 posto - no, isto tako je zabilježila i mogući velik porast Brexit stranke, na 20 posto, dok bi liberalni demokrati imali 18 posto.
Relativna većina
Hoće li se te brojke održati nije sigurno, prvenstveno jer su ankete provedene prije nego što je Johnson predstavio svoj sporazum, i prije nego što je prošao drugo čitanje u parlamentu. No, britanski većinski izborni sustav znatno kažnjava manje, neetablirane stranke, te bi Brexit stranka i s 20 posto podrške imala tek desetak zastupnika, dok je konzervativcima i laburistima gotovo zajamčeno preko 200.
Ako bi konzervativci uspjeli okupiti sve Brexit glasače uz sebe, moguće je da bi ostvarili apsolutnu većinu i progurali kakav god Brexit žele kroz parlament. No, ako će imati samo relativnu većinu, otvara se mogućnost koalicijske vlade današnje opozicije - laburista, liberalnih demokrata i Škotske nacionalne stranke.